Studija pod nazivom Troškovi osoblja kao čimbenik u odluci o lokaciji fokusira se na četiri skupine ljudi: direktore, menadžere, zaposlenike i radnike.
Treće izdanje studije još jednom potvrđuje: Nearshoring je još uvijek veliki problem za tvrtke, a troškovi plaća igraju odlučujuću ulogu u odabiru lokacije.
Studija Troškovi osoblja kao čimbenik u odluci o lokaciji objavljuje se po treći put i transnacionalno analizira razvoj u 2023. u različitim zemljama. Studija je jedinstvena u svom području i baca svjetlo na aspekt koji je do sada ostao neistražen u usporedivim studijama na ovim tržištima. Studija se temelji na bruto plaćama u Albaniji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Austriji, Poljskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Češkoj i Mađarskoj.
Osim toga, studija određuje i bruto troškove, koji padaju na teret poslodavca i neto iznose koje dotični zaposlenik prima na kraju mjeseca.
Posebnosti troškova osoblja za poslodavce
- U 2023. Austrija i dalje vodi s velikom razlikom u pogledu ukupnih troškova za sve skupine ljudi i time upisuje najviše troškove osoblja.
- Slijede Slovenija, Češka i Slovačka za sve skupine ljudi, od kojih su sve tri izravni susjedi Austrije. Poljska sustiže te zemlje među nekim skupinama ljudi.
- Hrvatska i Mađarska nalaze se u srednjem rangu ukupnih troškova.
- Crna Gora, Rumunjska, Srbija i Bugarska pokazuju niske ukupne troškove – različitim redoslijedom ovisno o skupini ljudi.
- Albanija ima najniže ukupne troškove za sve skupine ljudi.
- U usporedbi s prethodnim godinama, ukupni su troškovi više porasli u zemljama srednje i jugoistočne Europe nego u Austriji, pri čemu je najveći skok zabilježila Poljska.
Primjetno je da su troškovi osoblja u zemljama koje nisu članice EU-a u usporedbi relativno niski. Osim toga, zemlje koje su pristupile EU u prvom krugu proširenja prije 20 godina imaju veće troškove od zemalja koje su kasnije pristupile EU. Niži troškovi osoblja stoga se mogu primijetiti u jugoistočnoj Europi. Međutim, drugi kriteriji kao što su obuka i razine kvalifikacija, kao i propisi o radnom pravu također igraju ulogu u odlukama o lokaciji.
Proizvodna industrija
Posebna promatranja u branši pokazuju da su zemlje srednje i jugoistočne Europe popularne lokacije za outsourcing proizvodne industrije. Sljedeće točke proizlaze iz detaljne analize ove industrije:
- Poredak zemalja nije se mijenjao u odnosu na 2022. godinu.
- Troškovi osoblja za radnike u proizvodnoj industriji dosljedno su niži nego u drugim industrijama.
Neto plaće u usporedbi
Studija se temelji na različitim visinama iznosa bruto plaća u pojedinačnim zemljama, što znači da u nekim slučajevima može doći do visokih neto iznosa unatoč visokim porezima i doprinosima za socijalno osiguranje.
- U Austriji, na osnovu najvećih bruto plaća, unatoč višim porezima i doprinosima za socijalno osiguranje proizlaze najviše neto plaće
- Zbog različitih poreznih sustava (flat tax / progresivna porezna stopa) i propisa socijalnog osiguranja, pojavljuje se drugačija slika ovisno o skupini ljudi
U Austriji i Sloveniji odnos neto-ukupnih troškova raste sa smanjenjem naknada, uglavnom zbog progresivnog poreznog sustava i visokih maksimalnih osnovica doprinosa za socijalno osiguranje. Nasuprot tome, ovaj se odnos razvija u suprotnim smjerovima u Bugarskoj i Srbiji, uvjetovan Flat-Tax poreznim sustavom i nižim maksimalni osnovicama doprinosa za socijalno osiguranje. U tim zemljama osobe s visokim primanjima primaju više ne samo u apsolutnom iznosu, već i u odnosu na ukupne troškove.
Za ilustraciju, usporedba između Bugarske i Austrije: u Bugarskoj generalni direktor prima gotovo 85% ukupnih troškova kao neto plaću, dok radniku s nižim primanjima ostaje samo 65% neto.
U Austriji je situacija upravo suprotna. Neto plaća menadžera je manja od 50% ukupnih troškova, ali je za radnika 59%. S jedne strane, ovaj kontradiktorni razvoj rezultat je različitih poreznih sustava (Tax Flat od 10% u Bugarskoj, progresivno oporezivanje s graničnom poreznom stopom od 55% u Austriji). S druge strane, osobe s visokim primanjima u Bugarskoj imaju koristi od niže maksimalne osnovice doprinosa za socijalno osiguranje od 23.040 EUR godišnje (u Austriji je to 84.840 EUR godišnje).
Troškovi života u pojedinačnim zemljama jako variraju. Omjer između ukupnih troškova poslodavca i neto iznosa zaposlenih pokazuje koliko država ubire poreza i doprinosa i njime financira, među ostalim, svoju infrastrukturu, sustave socijalne sigurnosti i druga javna dobra i usluge.
Klaus Bauer-Mitterlehner, partner u TPA, komentira: “Kao međunarodno aktivnoj tvrtki, transnacionalno poslovanje za nas je uobičajeno. Posebno nam je drago što po treći put možemo predstaviti studiju ‘Troškovi rada u srednjoj i jugoistočnoj Europi kao čimbenik lokacije’ jer daje vrlo uzbudljive podatke koji će tvrtkama olakšati donošenje odluka”.
Klaus Bauer-Mitterlehner, zajedno s Thomasom Hanederom, također je partner u TPA, a Wolfgang Höfle, TPA stručnjak za plaće i socijalno osiguranje, odgovoran je za studiju.
Thomas Haneder dodaje: “Troškovi osoblja igraju ključnu ulogu za tvrtke pri donošenju odluka o lokaciji. Visoke stope inflacije i takmičenje za najbolje kvalificirane radnike također dovode do naglog porasta u CEE/SEE. Čak i ako je to više u usporedbi s Austrijom, proces sustizanja će se nastaviti još dugo, posebno u zemljama jugoistočne Europe”.
Suradnik u ovom projektu bio je direktor Kienbauma Alfred Berger. “Odluke o ljudskim resursima ne bi se trebale donositi samo na temelju strukture naknada, budući da gospodarski rast i inflacija igraju sve važniju ulogu. Skrivena blokada troškova može biti i u oporezivanju prekovremenog rada ili broja dana godišnjeg odmora. Međutim, varijabilna primanja ne smiju se izgubiti iz vida”, kaže Alfred Berger.
Vaša kontakt osoba